Lov, kinologija i potraga za „velikim psom“
Piše: Nenad Vujanović
Lov i pas povezani su gotovo od samih početaka ljudske civilizacije. Prva pripitomljena životinja bio je upravo pas – čuvar i pomagač u lovu. Iz tih osnovnih potreba nastali su različiti oblici lova, a s njima su se razvijali i kinologija te specijalizirane pasmine lovnih pasa.
Među njima posebno mjesto zauzimaju ptičari, jedni od prvih standardiziranih lovnih pasa u modernoj kinologiji. Upravo su pointer i engleski seter prvi upisani u FCI standarde, a kasnije su im se pridružile i brojne druge pasmine britanskih, irskih i kontinentalnih ptičara.
Razvojem lova i tehnologije rad ptičara razvijao se u tri smjera: lov vatrenim oružjem, lov s pticama grabljivicama i lov mrežama. Različiti klimatski uvjeti, vegetacija i konfiguracija terena stvorili su pasmine ptičara kakve poznajemo danas – različite po izgledu, ali i po načinu rada.
Dvije škole rada ptičara
Razvoj lovne kinologije u Europi oblikovale su dvije dominantne škole.
Mediteranska (otočna) škola
Ova škola favorizira rad psa do hitca. Naglasak je na:
- velikoj brzini
- širokom pretraživanju terena
- ekspresivnom i dalekom stajanju
- estetskom dojmu rada psa
U ovoj tradiciji rad psa često se doživljava kao spoj funkcije i spektakla.
Kontinentalna škola
Kontinentalna škola naglasak stavlja na rad nakon hitca. Važnije su:
- poslušnost i vodljivost psa
- detaljan rad u blizini lovca
- pronalaženje i donošenje ranjene divljači
- praktična realizacija lova
Danas se smatra da vrhunski rad ptičara nastaje spojem ovih dviju škola.
Razvoj rada ptičara
Tijekom desetljeća mijenjao se fokus u ocjenjivanju rada pasa.
Najprije se naglašavala širina pretraživanja, zatim brzina, dok je danas ključni kriterij stil pasmine.
Stil obuhvaća:
- način kretanja psa
- držanje glave, vrata i repa
- ulazak u stajanje
- način slijeđenja divljači
- karakteristične osobine pojedine pasmine
Uz stil, sve veću važnost imaju psiha i karakter psa, koji određuju način rada i odnos prema lovu.
Što čini „velikog psa“?
U kinologiji se često govori o „velikom psu“, no taj pojam obuhvaća niz različitih kvaliteta.
Veliki pas mora imati:
- vrhunski nos
- lovnu inteligenciju
- fantaziju u radu
- brzinu i izdržljivost
- strast prema lovu
- mentalnu stabilnost
Posebno je važna sposobnost pronalaska divljači.
Autor članka zato ističe jednu osobinu iznad svih drugih.
„Meni najvažnije, ne samo za ptičare nego za sve radne lovne pse, jest veliki pronalazač i realizator.“
Uzgoj vrhunskih pasa
Iskustvo velikog broja uzgajivača i sudaca pokazuje jedno pravilo – vrhunski psi gotovo uvijek dolaze iz linija u kojima su i ranije postojali vrhunski psi.
Drugim riječima, veliki pas rijetko nastaje slučajno.
„Zabluda je da velik pas može poteći iz uzgoja u kojem u prethodne tri ili četiri generacije nema velikih pasa.“
Radni ispiti i kinološka natjecanja
Za lov i uzgoj kvalitetnih pasa važnu ulogu imaju radni ispiti.
U Hrvatskoj postoje brojni tipovi ispita za ptičare, među kojima su:
- ispit prirođenih osobina (IPO)
- ispit rada u polju bez odstrjela
- ispit rada u polju s odstrjelom
- ispit rada u polju i vodi
- ispit rada na trčku
- ispit rada na prepelice
- ispit rada na šljuku
- ispit rada na kamenjarke
Za britanske i irske ptičare održava se i posebno natjecanje veliko traženje (field trials).
Ispiti s odstrjelom i bez odstrjela
U kinološkoj praksi postoji velika razlika između ispita s odstrjelom i onih bez odstrjela.
Ispiti bez odstrjela koriste startni pištolj, dok se kod ispita s odstrjelom divljač stvarno odstrjeljuje.
Takvi ispiti zahtijevaju:
- više organizacijskog rada
- kvalitetne terene
- veći broj ljudi
- educirane strijelce
Zbog toga su i znatno zahtjevniji.
Kup Sveti Hubert
Kinološko-lovni kup Sveti Hubert temelji se na ideji stvarnog lova.
Naglasak je na:
- pronalasku divljači
- uspješnoj realizaciji lova
Bez odstrjela natjecatelj ne može osvojiti prvo mjesto, bez obzira na broj bodova.
Hrvatska u svjetskom vrhu rada ptičara
Unatoč brojnim izazovima, Hrvatska se već desetljećima nalazi među najuspješnijim zemljama u radu ptičara.
U tome veliku ulogu imaju:
- kvalitetni organizatori natjecanja
- vrhunski vodiči i uzgajivači
- međunarodno priznati suci
- dobri rezultati na svjetskim prvenstvima
Lovni i natjecateljski pas – postoji li razlika?
Na pitanje koja je razlika između lovnog i natjecateljskog psa autor daje zanimljiv odgovor.
„Razlika je kao kod automobila – svi mogu voziti, ali razlika je u klasi, brzini i kvaliteti.“
Drugim riječima, svi psi mogu loviti, ali samo rijetki postižu razinu vrhunskih radnih pasa.
„Ni jedna isključivost nije dobra u životu, pa tako ni u kinologiji.“
„Veliki pas gotovo nikada ne dolazi iz uzgoja bez velikih predaka.“
„Najvažniji je veliki pronalazač i realizator.“
„Bez odstrjela ne možete igrati za sam vrh.“
„Svi automobili voze – ali razlika je u klasi, brzini i kvaliteti.“
