Zašto je fizička spremnost ključna za radne pse
Pisanje ovog članka odlično se poklopilo s mojim nedavnim prisustvovanjem seminaru „Masaža sportskih pasa“ dr. vet. med. Deane Basar, koja već dugi niz godina obavlja fizioterapiju konja i pasa i u tom je području veliki autoritet.
Neka moja prijašnja saznanja nadopunila su se novim informacijama jer za znanje o kondicijskoj pripremi nikad ne možemo reći da je potpuno. S godinama, kako ljudska znanja rastu, tako se mijenjaju i spoznaje o ovoj temi.
Iako sam se godinama jako trudila održavati svog psa u dobroj fizičkoj kondiciji, na kraju seminara mogla sam zaključiti samo jedno: koliko zapravo malo znam i koliki je prostor za napredak.
No, nije li uvijek tako u svim domenama života? Važno je biti svjestan te činjenice i dozvoliti sebi učiti dok god smo živi. U tom procesu trebamo nastojati dati sve od sebe radeći najbolje što znamo.
Tako shvatite i ovaj članak – ne kao savršen, već kao pokušaj da opišem što i kako sam radila sa svojim psom po pitanju kondicije, najbolje što sam znala i umjela.
Kako sam sa svojim psom radila i natjecateljski dio i odlazila u akcije spašavanja, uvijek mi je bio potreban pas u vrhunskoj kondiciji. No, nemoguće je – bilo u ljudskom ili životinjskom svijetu – biti na najvećem stupnju utreniranosti tijekom cijele godine.
Kao „top target“ najčešće sam imala kraj lipnja, kada se održava Svjetsko prvenstvo (traženje u šumi), dok je dvaput krajnji cilj bio Mission Readiness Test, odnosno test spremnosti za dobivanje najviše licence za svjetske ruševinske akcije u studenom. Prema tim terminima prilagođavala sam godišnji plan kondicijskih priprema.
Tri glavna perioda radnog psa
Generalno govoreći, postoje tri glavna perioda radnog psa: izvan sezone, prije sezone i u sezoni.
Izvan sezone – „detraining“
Većina efekata treninga nestaje relativno brzo, 4 do 8 tjedana nakon prestanka treniranja.
U tom razdoblju potrebno je:
- održavati približno istu težinu psa
- vježbati niskim intenzitetom jednom do dvaput tjedno
- provoditi umjerene vježbe za zadržavanje mišićne izdržljivosti i snage
- relaksirati psa raznim igrama
- nikada ne prestati u potpunosti trenirati (naglo pada aerobni kapacitet – opskrba kisikom)
- povremeno napraviti trening s visokim očekivanjima u smislu fizičkog napora (npr. maksimalna brzina i snaga)
Prije sezone
Tri mjeseca prije najvećeg natjecanja započinju jače kondicijske pripreme. Povećava se intenzitet i trajanje treninga.
U sezoni
Ako postoji tjedni ritam natjecanja (jedno ili dva), ona su sama po sebi dovoljna da održe psa u kondiciji. Kod spasilačkih pasa to se odnosi samo na iznimne napore.
Kondicija spasilačkog psa
Kondicija naročito dolazi do izražaja u radu u šumi, gdje pas istrčava znatno veće rute nego na ruševini.
To, naravno, ne znači da pas koji radi samo na ruševini ne treba biti kondicioniran – upravo suprotno. Da bi se dobro i spretno kretao po ruševini, mora imati dobru kondiciju.
Ne smijemo zaboraviti ni oblajavanje prilikom pronalaska osobe. Ti laveži mogu trajati i nekoliko minuta ako vodič nije u blizini, što predstavlja ozbiljan fizički napor.
Tu su i atmosferske prilike – vrućina, hladnoća i tlak.
Natjecanja i akcije spašavanja
Često se može čuti kako je natjecateljska kondicija jedno, a realna akcija spašavanja nešto drugo.
Radila sam i jedno i drugo. Neke akcije trajale su nekoliko sati, neke cijeli dan. U oba slučaja potreban je pas s izvrsnom kondicijom.
Na ispitu se radi većim intenzitetom u kraćem vremenu, često na brdovitim terenima. Fizička sprema tada je ključna.
Na jednom Svjetskom prvenstvu u Samoboru, u traženju u šumi prošlo je svega 5 od 45 pasa. Teren je bio ekstremno zahtjevan, a neki psi, iako su pronašli skrivene osobe, zbog umora ih nisu mogli dovoljno dugo oblajavati.
U akcijama su područja pretraživanja veća i dugotrajnija. Intenzitet je manji, ali potrebna je izdržljivost.
Zaključak je jasan: bez obzira koristi li se pas u sportu ili u stvarnim akcijama, mora biti potpuno kondicijski spreman.
Faktori koji utječu na efekte treninga
Na rezultate treninga utječu:
- intenzitet treninga
- učestalost i duljina treninga
- genetske predispozicije psa ili pasmine
Srce
Nakon kratkog i intenzivnog rada otkucaji srca mogu se i potrostručiti (kod hrtova i do 300 otkucaja u minuti).
S većom utreniranošću ta se pojava smanjuje. Brz povratak na normalan broj otkucaja znak je dobre kondicije.
Metaboličke promjene
Tijekom fizičkog napora mišići trebaju energiju za kontrakcije. Velik dio kemijske energije pretvara se u toplinu.
Kod neutreniranog psa iskoristivost energije rijetko prelazi 17 %, dok se ostatak gubi kao toplina, pa rektalna temperatura može narasti i do 42 °C.
Treningom se iskoristivost povećava na 25–27 %, a porast temperature postaje manji.
Uloga hrane pri radu na niskim temperaturama
Dobro prehranjivan pas može raditi bez problema i na temperaturama do -30 °C.
Međutim, pri niskim temperaturama tijelo treba pojačanu prehranu jer se više energije troši na očuvanje topline.
Primjerice, isti fizički rad u trajanju od sat vremena na -20 °C i +2 °C zahtijeva dvostruko više energije pri nižoj temperaturi.
Pretreniranost
Pretreniranost je nesklad između opterećenja i sposobnosti organizma da ga podnese.
Simptomi se mogu povući za 1–2 tjedna uz smanjenje treninga i pravilnu prehranu. Postoje dva oblika pretreniranosti, a ključno je pravodobno prepoznati znakove i reagirati.
Struktura svakog treninga
Kako bismo spriječili ozljede, svaki trening ima tri glavne faze.
Uvodni dio – priprema
Zagrijavanje traje do 20 minuta i nije jakog intenziteta. Može započeti masažom ili kratkim zagrijavanjem mišića kružnim pokretima dlanova po velikim mišićnim skupinama.
Slijedi hodanje (oko 15 minuta) čime:
- potičemo cirkulaciju
- povećavamo aktivnost enzima i metabolizma
- povećavamo prokrvljenost i prijenos kisika
Nakon početne lagane šetnje prelazi se na brzi hod, a završava s nekoliko kratkih sprinteva.
Istezanje se provodi isključivo na zagrijanim mišićima.
Središnji dio
Glavni dio treninga, ovisno o cilju (snaga, izdržljivost ili brzina).
Završni dio
Istezanje i hlađenje laganim hodom do povratka fizioloških funkcija u normalu. Masaža u ovoj fazi ima drugačiju svrhu nego kod zagrijavanja.
Primjer tromjesečnog kondicijskog plana
Prvi mjesec (do mjesec i pol)
- hodanje 4x tjedno (7–8 km, 4–5 km/h)
- plivanje 2x tjedno
- ili trčanje 5–8 km u laganom kasu s izmjenama galopa
Cilj je poboljšanje kardiovaskularnog sustava.
Drugi mjesec
Snaga (2x tjedno)
- trčanje kroz serije niskih hopova
- trčanje uzbrdo 50–100 m
Izdržljivost (3x tjedno)
- intervali maksimalne brzine s pasivnim odmorom
- duža udaljenost (do 10 km postupno) bez prekida
Razvija se anaerobna i aerobna izdržljivost.
Treći mjesec
Nastavlja se razvoj snage i izdržljivosti uz povećanje intenziteta i prelazak aktivnog odmora u pasivni.
Održavanje kondicije
- razvijanje brzine (1x tjedno) – intenzivno trčanje na 100 m
- razvijanje snage (1x tjedno) – 300 m intervali
- izdržljivost (2–3x tjedno) – kombinacija intervala i duge udaljenosti
Izvan sezone
- vježbe niskog intenziteta 1–2x tjedno
- jednom u 10 dana trening visokog intenziteta
Na kraju želim zahvaliti dr. vet. med. Deani Basar koja mi je svojim stručnim savjetima pomogla da dio o hrani i masaži bude kvalitetno postavljen te mi dala vrijedne smjernice za bolju razumljivost.
