Epilepsija: što učiniti kada pas dobije napad

Epilepsija kod pasa neurološki je poremećaj koji se očituje ponavljanim napadajima uzrokovanima poremećajem električne aktivnosti u mozgu. Napadaji mogu izgledati dramatično i zastrašujuće, ali važno je znati da mnogi psi uz pravilnu terapiju mogu živjeti kvalitetan i dug život. Ključno je razlikovati jednokratan napad od epilepsije kao kroničnog stanja te na vrijeme prepoznati simptome i reagirati.

Što je epilepsija kod pasa

Epilepsija znači sklonost mozga prema ponavljanim napadajima. Važno je razlikovati jednokratni napad, koji može biti posljedica trovanja ili metaboličkog poremećaja, od prave epilepsije kod koje se napadi ponavljaju kroz vrijeme.


Epilepsija kod pasa može biti:

  • idiopatska (najčešće genetska, bez vidljivog uzroka)

  • sekundarna (posljedica bolesti mozga ili organizma)

Kod pasa između šest mjeseci i šest godina idiopatska epilepsija najčešći je uzrok napadaja.


Kako izgleda epileptični napad

Epileptični napad najčešće se odvija u nekoliko faza.


Pas može:

  • postati nemiran ili zbunjen prije napada

  • pasti na bok, ukočiti se i početi se tresti

  • izgubiti svijest i kontrolu nad tijelom

  • sliniti, mokriti ili defecirati tijekom napada

Nakon napada pas je često dezorijentiran, umoran i nesiguran u kretanju.

Napad može izgledati dramatično, ali pas najčešće nije svjestan onoga što se događa.

Epileptični napadi ne izgledaju uvijek isto

Najčešći su:

  • generalizirani napadi (zahvaćaju cijelo tijelo)
  • fokalni napadi (zahvaćaju samo dio tijela)

Posebno opasna stanja su:

  • klaster napadi (više napada u kratkom vremenu)
  • status epilepticus (napad traje dulje od nekoliko minuta)

Ova stanja zahtijevaju hitnu veterinarsku intervenciju.

Uzroci epilepsije

Epilepsija nije jedna bolest, već skup stanja koja dovode do napadaja.


Uzroci mogu biti:

  • genetski (idiopatska epilepsija)

  • tumori i upale mozga

  • traume

  • metabolički poremećaji

  • trovanja

  • bolesti jetre i bubrega


Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza epilepsije postavlja se postupno.

Veterinar:

  • prikuplja detaljan opis napada

  • radi krvne pretrage

  • po potrebi preporučuje CT ili MRI mozga

  • može analizirati cerebrospinalnu tekućinu

Cilj je isključiti druge uzroke napadaja i potvrditi epilepsiju.


Što učiniti tijekom napada

Tijekom napada najvažnije je zaštititi psa od ozljeda.

Potrebno je:

  • ukloniti oštre predmete iz okoline

  • spriječiti pad s visine

  • ne stavljati ruke u usta psa

  • smanjiti buku i svjetlo

  • mjeriti trajanje napada

Ako napad traje dulje od nekoliko minuta ili se ponavlja, potrebno je odmah potražiti veterinarsku pomoć.


Kada je potrebno hitno reagirati

Veterinarska pomoć nužna je ako:

  • napad traje dulje od 5 minuta

  • pojavljuju se ponavljani napadi u kratkom vremenu

  • pas se ne oporavlja između napada

  • riječ je o prvom napadu, osobito kod starijeg psa



Liječenje epilepsije

Cilj liječenja nije uvijek potpuno uklanjanje napada, već njihovo smanjenje i kontrola.

Terapija uključuje antiepileptičke lijekove koji se često uzimaju dugoročno ili doživotno.


Najčešće korišteni lijekovi su:

  • fenobarbital

  • kalijev bromid

  • levetiracetam

Redovite kontrole i prilagodba terapije ključne su za uspješno liječenje.


Život psa s epilepsijom

Uz pravilno vođenu terapiju i stabilnu rutinu, mnogi psi s epilepsijom mogu živjeti kvalitetan život.

Važno je:

  • redovito davati terapiju

  • pratiti učestalost napada

  • izbjegavati stresne situacije

  • održavati stabilnu dnevnu rutinu

Epilepsija kod pasa ozbiljno je, ali upravljivo stanje. Iako napadaji mogu izgledati zastrašujuće, pravovremena reakcija, pravilna dijagnoza i odgovarajuća terapija omogućuju psu kvalitetan život. Ključ je u edukaciji vlasnika, praćenju stanja i suradnji s veterinarom.​